Ima u mirisu đurđica…

ima-u-mirisu

Ima u mirisu đurđica
nešto od dobrote čovjeka.
One njegove bjeline, mira,
potrebe da suosjeća.

Dok u maloj posudi,
između velikih listova,
proviruje par stapki
bijelih, bijelih zvončića
opoj njihov, uvlači se
u sve kutke prostora i čula.

I dobrota čovjeka miriše.
Sam on, gotovo je nije svjestan.
Riječi što ih izgovara,
dodir koji taži nemir,
otvorenost duha koji prihvaća,
vanjski su odrazi
đurđica u njegovoj duši.

Oglasi

O autoru Javorka Pangerčić

Pjesmama treba udahnuti život. Ne smije ih se ostaviti da budu mrtvo slovo na papiru. Pjesme treba govoriti, ponavljati, učiti ih napamet, razmišljati o riječima i naglašavati ih. S pjesmom se treba družiti. Biti s njom od jutra do večeri. Pjesmom upotpunjavati vrijeme čekanja. Pjesme su tu da se daruju, razveseljavaju, tješe i uzvisuju. Pjesmom dodirujemo onog drugog i pronalazimo stihove koje su mu u tom trenutku najpotrebniji. Pjesma je most od riječi koji povezuje dvije obale osobnosti. Posvetiti nekome pjesmu, znači dati mu dio sebe, pri tome govoreći o onome kome je pjesma namijenjena. Neka me ljudi prepoznaju po pjesmama. Neka im se pri govoru stihova zacrvene obrazi. Neka zasuču rukave i pokažu nakostriješene dlačice podlaktice, nakon odslušane pjesme. Moja pjesma postaje vaša i kroz izgovorene riječi, bivamo povezani. Ja koja dajem pjesmu i vi koji je prihvaćate.
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s